| Možda taj dio Hrvatske jest tipično kontinentalno područje,ali mu je ljepota u mnogo čemu netipična. Krene li cestom kroz slavonsku ravnicu,gosta pozdravljaju zlatna polja suncokreta i zanjihano klasje pšenice. Oni mu mašu:«Ovo je zemlja obilja». Zaputi li se pak uz pitome brežuljke i vrludave rijeke središnje Hrvatske, eto poticaja da tu predahne od svakodnevne žurbe i stresa. |
 Krajolik u Hrvatskom zagorju oduševit će ga srednjovjekovnim i renesansnim utvrdama, te baroknim dvorcima. Tvrđava Veliki Tabor iz 16. stoljeća kao da još priziva oklopljene konjanike. Na brežuljku, usred parka s jezerom, čeka dvorac Trakošćan. Isto je s varaždinskom renesansnom tvrđavom, baroknim dvorcem Maruševec, dvorcem Zajezda kraj Zlatara, dvorcima Miljana i Bistra… Dah prohujalog osjetit će se u gradu Čakovcu, u baroknom gradu-muzeju Varaždinu, također u Sisku, čija je tvrđava branila zapadnu Europu od Turaka. Karlovac je rođen zahvaljujući tvrđavi, ali rado podsjeća i na činjenicu da se nalazi na pet rijeka, što pruža lijepe mogućnosti aktivnog odmora.
U romantičarskom ugođaju Slavonija ne zaostaje. Grad Osijek plijeni oko snažnom Tvrđom, baroknim glavnim trgom, te secesijskom arhitekturom. U Našicama je dvorac plemića Pejačevića. Dvorac Eltz u Vukovaru još je jedno uporište baroka, kao i palače u središtu Požege. Ilok, grad u Srijemu, ponosi se moćnom dunavskom utvrdom, a isto čini Slavonski Brod, na Savi, s najvećom europskom baroknom tvrđavom. Ako su dvorci i utvrde kulturni događaj, to su i pojave poput podravskoga naivnog slikarstva. Nudeći umjetnički uvid u nekadašnji seoski život, ime su joj pronijeli Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata. I Slavonija u doba folklornih priredbi kulturni je doživljaj bez premca.
Što se može usporediti s prizorom što ga nude nošnje snaša u doba Đakovačkih vezova i Vinkovačkih jeseni? Bogata nošnja priziva i bogat stol, a on je diljem Slavonije domaćinu pitanje časti. Zato na nj stavlja slavonski kulen, paprene kobasice, dimljenu slaninu, opterećuje ga kapljicom iz vinskih podruma Kutjeva, Đakova, Iloka. Komu je pak do onoga što bi na stol sam donio, čekaju ga lovišta Bilogore i Papuka. Na slavonskim se rijekama ne bježi od nadmudrivanja sa šaranima i somovima. U Parku prirode Kopački rit uživa se drukčije. Uz deltu Dunava, to je najveći rezervat ptica u Europi, a sve se to leteće bogatstvo nudi fotografskom objektivu.
 
|
