| Onaj tko ga je nazvao idealnim gradom 19.stoljeća, nije mislio prešutjeti intrigantnu povijest Zagreba prije,niti sve ono dobro što se Zagrebu dogodilo i što ga je započelo krasiti poslije tog stoljeća.Htio je, jednostavno,podsjetiti na odlike koje su grad izdvojile dojmljivom posebnošću i na odlike kojima zahvaljuje privlačnost dobrog dijela svojih današnjih vizura. |
 Jer, dakako, Zagreb je postojao i prije 19. stoljeća. Njegove početke može se otkriti u dvama srednjovjekovnim gradićima, u obrtničkom Gradecu i biskupskom Kaptolu. Današnji prolaznik gradskim ulicama poznaje ih kao urbanu cjelinu Gornjeg grada i Kaptola. Tu su mu pred okom kula Lotrščak, Crkva sv. Marka, gotička katedrala (u 13. st. najistočnije europsko zdanje te vrste), također zgrada Hrvatskog sabora. Podno njih u 19. je stoljeću planski izgrađen Donji grad.
Dakle, u doba kada umovi u europskim gradovima tek pokušavaju razmrsiti čvor u koji su se spleli promet, industrija i s njima neizbježno onečišćenje stambenih zona. Nasuprot takvim iskustvima, Zagreb u Donjem gradu uspostavlja skladan odnos arhitekturnih cjelina i zelenila. Stambeni blokovi i mreža ulica uokvireni su nizom perivoja, pri čemu dvije «zelene potkove» čine svjetski jedinstven primjer. Povrh toga, u zeleni krajobraz uklopljeni su Hrvatsko narodno kazalište, Umjetnički paviljon, Akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilišna biblioteka te ostala društveno i arhitektonski nadasve vrijedna zdanja. Njih okrunjuje, s brežuljkastog uzvišenja ponad grada, groblje Mirogoj, s raslinjem poput onog u engleskom parku, te neorenesansnim arkadama s nizom brončanih kupola. Iako se u 20. stoljeću proširio, zakoračujući i preko rijeke Save, gdje je izrastao novi Zagreb - ili upravo zbog toga - grad nastavlja disati punim plućima urbanog središta. I čini to sve do naših dana.
Brojne kazališne kuće, muzejske zbirke, galerijski prostori, koncertne dvorane, izložbeni saloni, sportski i rekreacijski tereni, ujedno restorani, vinoteke i pivnice, nude pregršt primamljivih povoda da se zađe u njih. Možda s nakanom da se sazna više o bogatoj povijesnoj, umjetničkoj, etnografskoj ili gastronomskoj baštini u Hrvata. Možda u jednostavnoj namjeri da se vidi i bude viđen. Možda tek u želji da se ugodno provede vrijeme… Kad ste na pravom mjestu, svaki razlog postaje pravi.
 
|
