Uvod u kolektivno pregovaranje i kolektivni ugovori u RH obilježili su drugu dvodnevnu radionicu projekta „Turistički sektor i uloga socijalnog dijaloga“, koja je održana u utorak i srijedu, dana 9. i 10. travnja 2019. u prostorijama STUH-a u Zagrebu.
Image caption: OMH
Još je jednom Maja Pokrovac, direktorica interesne udruge obnovljivih izvora energije i predsjednica Hrvatskog društva lobista, zaintrigirala partnere projekta UPUHH-a, UHPA-e, KUH-a, OMH-a i HFHS-a, pod okriljem prijavitelja projekta STUH-a, za procese sa kojima socijalni partneri, sindikati i poslodavci, pokušavajući postići zajednički dogovor u interesu obiju strana i autonomno uređuju funkcioniranje tržišta rada. Riječ je o kolektivnom pregovaranju koji je dominantni model upravljanja tržištem rada u članicama EU, koji označava proces pregovora između sindikata, kao predstavnika radnika i jednog ili više poslodavaca radi postizanja dogovora o reguliranju plaća, radnog vremena i drugih radnih uvjeta. Pretpostavka kolektivnog pregovaranja jest da je među interesima obiju strana moguće pronaći ravnotežu i kompromis.
Za razliku od tripartitnog socijalnog dijaloga u kojem je jedna od strana i država, u slučaju kolektivnog pregovaranja riječ je o bibartitnom socijalnom dijalogu te država prepušta socijalnim partnerima da sami uređuju radne odnose, dok je država motivirana za postizanje održivog kompromisa.
Kolektivni ugovori koji proizlaze iz kolektivnig pregovora autonomni su izvor radnog prava. Kolektivno pregovaranje također je od koristi za cjelokupno društvo jer omogućuje učinkovitije reguliranje tržišta rada i pozitivno utječe na socijalnu koheziju.
Poslodavci su obavezni pregovarati, ali ne moraju nužno postići dogovor sa sindikatima te ukoliko pregovaranje predugo traje bez postizanja dogovora, mogućeje je uključiti posredovanje te je i mirenje jedan od oblika posredovanja koji mora biti zadovoljen prije pokretanja štrajka. Ukoliko mirenje ne uspije, ide se na arbitražu.
Polaznici su s lakoćom savladali većinu novih termina i informacija naučenih prvoga dana druge radionice. Mali pomaci u razini svijesti o socijalnom dijalogu polako slažu širu sliku o njegovoj važnosti na nacionalnoj razini. Dodana vrijednost projekta je što su upravo sindikati prijavitelj koji sa partnerima nesebično dijeli svoja znanja i iskustva prilikom razvoja socijalnog dijaloga u Hrvatskoj. Hrvatska kakvu želimo je na tragu prijateljskih odnosa koji se grade kroz zajedničko obrazovanje, uzajamno prenošenje znanja, međugeneracijsku solidarnost te uvažavanje interesa druge strane.
Image caption: UPUHH
Drugoga dana dvodnevne radionice, predavanje je držala Nataša Novaković, predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koja je polaznicima proširila znanje o realitetu kolektivnog pregovaranja koje obvezuje stranke koje pregeovaraju oko kolektivnog ugovora da moraju pregovarati u dobroj vjeri. Često se događa na obje strane da se zaboravi ova obveza pa se u praksi zato i dešavaju situacije da se pregovara godinama bez ikakvog rezultata, odugovlači postupak bez namjere potpisivanja kolektivnog ugovora. Posebnosti koje krase proširivanje jednom zaključenog kolektivnog ugovora kojeg može donijeti samo ministar je da postoji javni interes za proširivanje kolektivnog ugovora te je vječno pitanje što je to „javni interes“ prilikom proširivanja kolektivnog ugovora i njegove primjene.
Polaznici su dobili radni zadatak da postignu dogovor prilikom kolektivnog pregovaranja i da zaključe kolektivni ugovor. Učenje kroz praksu pokazalo se učinkovitim te da gradivo bolje sjeda kroz razvoj vještina i zauzimanje uloga.
Više informacija molimo potražite na linkovima u nastavku:
www.strukturnifondovi.hr;
http://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/jacanje-socijalnog-dijaloga-faza-iii/
Osoba za kontakt pri UPUHH-u: Jelena Čogelja;
info@omh.hr
Izvor: UPUHH;OMH
Partner projekta
Posjetite www.croatia.hr